Prije otprilike sto godina, rad u kuhinji bio je nespretan i neefikasan. To je toliko smetalo jednoj bečkoj arhitektici da je – izmislila modernu kuhinju!
“Da sam znala da ću cijeli život morati pričati o toj prokletoj kuhinji, nikada je ne bih napravila!”, rekla je stogodišnja Margarete Schütte-Lihotzky 1998. godine u jednom intervjuu.
No upravo s tom “prokletom kuhinjom” ispisala je povijest arhitekture i iz temelja promijenila život domaćica, piše Deutsche Welle.
Danas, stotinjak godina kasnije, poznata je ne samo kao pionirka socijalne arhitekture, već i kao aktivistica ženskog pokreta i heroina otpora nacističkoj diktaturi. Tijekom cijelog života, cilj Austrijanke Margarete Schütte-Lihotzky bio je poboljšati živote drugih ljudi svojim radom – kroz socijalno stanovanje i svoj najpoznatiji izum – “Frankfurtsku kuhinju”.
Protiv bijede
Krajem 19. stoljeća, industrijska revolucija donijela je ogromne društvene promjene. Napredak u tehnologiji i znanosti bio je brži nego ikad. Stanovništvo je naglo raslo, a mnogi su ljudi napuštali sela i dolazili u gradove raditi u novim tvornicama. Životni uvjeti u prenapučenim gradovima bili su obilježeni lošom higijenom, bolestima i siromaštvom.
To je posebno smetalo mladoj bečkoj studentici arhitekture Margareti Schütte-Lihotzky. Godine 1917. prijavila se na jedan arhitektonski natječaj. Prije toga obišla je prenapučene stambene zgrade – željela je shvatiti što stanarima uistinu treba.
Prije nje, kuhinja nije bila zasebna prostorija u stanovima. Radnička klasa kuhala je usred stana s jednom ili dvije sobe, najčešće na peći od lijevanog željeza. Postojale su police ili površine za kuhinjski pribor, ali ne i namještaj kakav danas poznajemo.
Tadašnja arhitektura prelazila je s dekorativnog stila na “novu objektivnost”. Najvažniji aspekt tog novog pristupa bila je funkcionalnost. Upravo tu filozofiju – “forma slijedi funkciju” – zastupala je Margarete u svojim projektima. Za nju je arhitektura uvijek bila usko povezana sa stvarnim životom i društvenim problemima.
Socijalna svijest
Margarete Schütte-Lihotzky rođena je 1897. u uglednoj intelektualnoj obitelji u Beču. Njezino djetinjstvo bilo je ispunjeno umjetnošću, kulturom i politikom.
Majka joj je bila povezana s bečkom umjetničkom scenom te pacifističkim i feminističkim krugovima. Margarete je sve to upijala od malih nogu i već kao djevojčica bila je zainteresirana za politiku i društvene teme. Bila je svjesna da mnogim ljudima nije tako dobro kao njoj. To je oblikovalo njezino razumijevanje umjetnosti, dizajna i arhitekture te joj na kraju donijelo pobjedu na natječaju za koji se pripremala obilaskom siromašnih četvrti Beča.
Narudžba iz Frankfurta
Nakon Prvog svjetskog rata, razorenoj Europi hitno su trebali jeftini i brzi stanovi. Stvarale su se nove četvrti sa socijalnim stanovima za sve veću radničku klasu i one koji su u ratu ostali bez krova nad glavom.
U Frankfurtu je gradski vijećnik Ernst May pokrenuo stambeni program “Novi Frankfurt”. Cilj je bio riješiti stambenu krizu u deset godina. May je angažirao Margarete da osmisli odgovarajuću kuhinju koja bi optimalno iskoristila ograničen prostor i olakšala svakodnevni život stanara.
Margarete, tada u kasnim dvadesetima, posvetila se tom zadatku. Mjerila je, računala i planirala: Koliko koraka treba domaćici da prijeđe prostoriju? Kako se kreće? Gdje se nalaze potrebni predmeti?
Od žene – za žene
Rezultat je bio prostor dimenzija 3,44 x 1,96 metara, s kliznim staklenim vratima i velikim prozorom. Ove dimenzije bile su standard za nove frankfurtske stanove, a kuhinja je točno odgovarala tim mjerama.
Margaretina kuhinja uključivala je ormariće od poda do stropa, radnu ploču, sudoper s ocjeđivačem, ladice za otpad i aluminijske posude za osnovne sastojke. Kampanja promocije naglašavala je kako je riječ o “kuhinji žene za žene”.
Tako je rođena “Frankfurtska kuhinja” – prava revolucija u domaćinstvu. Unatoč kritikama da dodatno veže žene za kuhanje, koncept kuhinje kao zasebne prostorije ostao je ključan za stanove radničke klase.
Otpor nacistima
“Frankfurtska kuhinja” postala je veliki uspjeh. Narudžbe su stizale iz cijelog svijeta, uključujući 260.000 kompleta za Francusku.
No, Margarete nije mirovala. Kao komunistkinja, tijekom nacističkog razdoblja borila se protiv režima. Bila je uhićena i jedva izbjegla smaknuće.
Nakon Drugog svjetskog rata angažirala se u mirovnom i ženskom pokretu. Projektirala je stanove i vrtiće diljem svijeta te inspirirala mlade arhitektice da budu hrabre i angažirane.
Majka svih ugradbenih kuhinja
Najpoznatija ostavština Margarete Schütte-Lihotzky ostaje “Frankfurtska kuhinja”.
Njezin princip – postići što više uz što manje napora – temelj je svih modernih kuhinja, od minimalističkih do rustikalnih ili otvorenih kuhinja. S “Frankfurtskom kuhinjom”, stvorila je “majku” svih ugradbenih kuhinja.
