Ova godina je za proizvođače krastavaca kornišona bila izuzetno teška, a nastavljen je trend odustajanja od ove proizvodnje. Procjenjuje se da je 700 prozvođača odustalo od uzgoja ove kulture u proteklih pet godina. Zbog enormnog poskupljenja repromaterijala, ali i suše, u ovoj godini bilježi se pad proizvodnje krastavca kornišona od 40%. Uzgojem ove kulture, uglavnom kao dodatne, još uvijek se bavi oko 2000 poljoprivrednika u BiH, a ukupna vrijednost njihove prozvodnje je oko 20 milijuna KM. Iako se najveći dio proizvodnje izveze u zemlje Europske unije, strahuje se da će ova loša godina utjecati na daljnje odustajanje poljoprivrednika od proizvodnje kornišona. - Totalno loša, ja se nisam nadao, nisam vjerovao da će ovako biti. Prvo je poskupio repromaterijal i to, što kažu, drastično u odnosu cijene, i za sljedeću godinu teško ćemo više nastaviti ovako, ne može", kaže za BHT Ferid Smajić, proizvođač kornišona. Uz probleme s poskupljenjem repromaterijala i vremenskim neprilikama, posljednjih nekoliko godina kao ključni problem za proizvođače i izvoznike kornišona javlja se ograničenje rada fitosanitarne inspekcije na granici s Hrvatskom. - Jedan od tih problema je i ta granica, gdje mi praktički od petka u dva sata ne možemo prema EU do ponedjeljka u osam sati doći na granicu. A kad dođemo u ponedjeljak, tek ćemo izići u utorak s granice. I onda smo došli u poziciju dopremiti robu koja ne zadovoljava kvalitetu - smatra Fahrudin Delibajrić, predsjednik Skupštine proizvođača kornišona u FBiH. Zbog ovoga svi u lancu proizvodnje kornišona trpe milijunske gubitke. Iduća godina za proizvođače kornišona mogla bi biti i teža jer ne mogu više računati na podršku međunarodnih fondova, pa će biti nužna podrška iz županijskih i federalnih proračuna.
Postaje neisplativo
