Desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji Hrvatska će okruniti ulaskom u Schengen i preuzimanjem eura! Za tu prigodu ne očekuje se posebno slavlje kakvo se viđalo u drugim državama, poput svečanog koncerta za izabrane goste ili pak vatrometa za široke narodne mase, čime bi se barem simbolično proslavio važan politički i ekonomski događaj.
Plenkovićeva Vlada očito nije željela da se zabilježi kako u ponoć 1. siječnja 2023. godine slave odlazak kune, već se odlučila na skromnu protokolarnu dobrodošlicu euru. Ministar financija i guverner Hrvatske narodne banke poslije ponoći će podići prve eure s bankomata. Premijer će na Novu godinu ulazak u Schengen obilježiti susretom na Bregani s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i slovenskom predsjednicom Natašom Pirc Musar.
Nakon toga Plenković i Von der Leyen sastat će se u Banskim dvorima, a kavom u centru Zagreba, koju će platiti u eurima, simbolično će obilježiti članstvo Hrvatske u europodručju.
Ulazak u šengenski prostor jedan je od najvećih hrvatskih političkih uspjeha od ulaska u EU, poručio je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović uoči novogodišnjeg podizanja rampi na slovenskoj i mađarskoj granici te ukidanja morskih kontrola prema šengenskim lukama.
"Šengen i euro su simboli, ali i čuvari europskog jedinstva koje se potvrđuje upravo u teškim vremenima, a takvo razdoblje prolazimo zbog ruske agresije na Ukrajinu", kazao je Božinović u razgovoru za Hinu.
Ulazak Hrvatske u najveću svjetsku zonu bez graničnih kontrola, s oko 420 milijuna stanovnika, ocijenio je ujedno i glavnim europskim benefitom te zamašnjakom razvoja, posebno u pograničnim krajevima od Istre, preko sjeverozapadne Hrvatske do Slavonije.
