Naći stabilan posao, osigurati vlastiti stan, planirati obitelj… Plan je to većine mladih. No, ponekad se stvari ne odvijaju po želji, piše Večernji list BiH. Uz ogromnu inflaciju, mladi bez pomoći sa strane teško mogu preuzeti na sebe rizik tako velikog zaduženja. Zbog nemogućnosti osamostaljenja i boljeg zaposlenja mnogi su otišli izvan države. Najčešće se iseljavaju u Njemačku, Hrvatsku, Austriju i Sloveniju.
Pozitivne promjene
Samo je Republika Slovenija u 2022. godini, zaključno s 30. studenoga, izdala 17.154 radne dozvole za državljane BiH. Od tog broja 10.972 radne dozvole izdane su za novo zapošljavanje, a 6182 dozvole su produljene. Ovo zapošljavanje odvijalo se na osnovi međunarodnog sporazuma o zapošljavanju između BiH i Slovenije, a sve preko Agencije za rad i zapošljavanje BiH. Prema njihovim podacima, od 2013. do 2021. dozvolu za rad u Sloveniji dobila su ukupno 78.042 radnika, a 2021. godina po broju izdanih dozvola dosegnula je rekord kada je 19.575 radnika iz Bosne i Hercegovine dobilo dozvolu za rad u ovoj zemlji. Radnicima iz BiH, doznaje Glas Srpske, ubuduće bi mogao biti dodatno utaban put za tržište Slovenije jer pojedine barijere koje su do sada kočile zaposlenje u toj zemlji, po svemu sudeći, uskoro bi mogle biti izbrisane. Naime, Ministarstvo civilnih poslova BiH u suradnji s nadležnim institucijama Slovenije izmijenilo je sporazum o zaposlenju na tržištu te europske zemlje. Izmjene tog sporazuma su u fazi konzultacija i uskoro bi se trebale naći na sjednici Vijeća ministara BiH. Bit je u tome da se, prema sporazumu koji je trenutačno na snazi o zapošljavanju domaće radne snage u Sloveniji, on primjenjuje na radnike koji su najmanje 30 dana na evidenciji nezaposlenih u BiH. U izmjenama sporazuma ta vremenska odrednica je u potpunosti izbrisana. Također, u skrojenim izmjenama sporazuma navedeno je i da se ugovor o zaposlenju zaključuje i na jednom od službenih jezika u BiH, što trenutačno nije slučaj. Osim toga, trenutačno su na snazi i odredbe sporazuma da radnik iz BiH mora biti zaposlen kod poslodavca koji je podnio zahtjev za izdavanje radne dozvole godinu dana te da tek nakon isteka tog razdoblja može mijenjati tvrtku. Međutim, u izmjenama sporazuma navedeno je da radnik može promijeniti poslodavca u prvoj godini zaposlenja, i to na osnovi nove dozvole koju izdaju nadležna tijela u Sloveniji.
Ogorčeni zbog iseljavanja
Podaci Agencije o zapošljavanju u inozemstvu početkom ove godine izazvali su revolt kod poslodavaca iz obaju entiteta jer smatraju da bi se Agencija trebala posvetiti domaćem tržištu rada i voditi programe koji će zapošljavati radnike na domaćem tržištu. Budući da sve teže pronalaze radnike, pitaju se kako ih naći kada ih Agencija zapošljava u inozemstvu. S druge strane, Agencija nema nadležnosti na domaćem tržištu rada u smislu provođenja aktivnih politika zapošljavanja, odnosno aktivnih mjera i programa zapošljavanja. U prijevodu, niti su krivi za masovno iseljavanje niti mogu zapošljavati radnike na bh. tržištu. - Prema tvrdnjama udruga poslodavaca, proistječe da, ako Agencija za rad i zapošljavanje BiH prestane raditi posredovanje na osnovi međunarodnih sporazuma, radnici iz BiH neće odlaziti na rad u inozemstvo, već će ostati raditi u BiH. Naravno da ovo nije točno. Radnici će i dalje odlaziti na rad u inozemstvo jer su uvjeti rada i naknade za rad osnovni motivi koji pokreću radnike, ali neće biti zaštićeni, bit će izloženi lažnim oglasima i prijevarama pri zapošljavanju - kazao je tom prilikom stručni suradnik za informiranje Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić.
